Zavičajna zbirka naše Biblioteke obilježila je 50 godina postojanja i rada. Tim povodom organizirana je izložba dokumentacione građe pod nazivom “Zbirka, čuvar sjećanja…”. O izložbi i značaju Zavičajne zbirke govorili su saradnici Biblioteke tuzlanski fotograf Faruk Ibrahimović, historičar Senad Begović i Sabina Babajić voditeljica Zavičajne zbirke i atorica izložbe. Prisutnima se obratila i direktorica biblioteke Sanja Dukić.
Zavičajna zbirka je memorija kulturnog identiteta grada i prostora kojeg iz tuzlanske vizure nazivamo svojim zavičajem. S obzirom na vrijednost, raznovrsnost i značaj publikacija koje ulaze u sastav zavičajnog fonda, ona de facto osvjetljava povjest zavičaja, njegovu društvenu strukturu, umjetničko stvaralaštvo, životni put i kreativne dosege značajnih pojedinaca, te druge specifičnosti kulturno-historijskog naslijeđa. Oslonjena na bogatu prošlost Tuzle, ali i dinamična aktuelna dešavanja unutar zavičaja, ona ima ulogu smjernog i pouzdanog baštinika koji obezbjeđuje stalni dijalog sadašnjosti sa prošlošću. Kao dio nacionalnog fonda, ona je sistematski oblikovana, obrađena i kao zasebna vrijednost organizirana kolekcija unutar biblioteke.
Raduje nas činjenica što Zavičajna zbirka danas čuva vrijedna izdanja nastala krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća. To su naslovi koji nose obilježja prvih štampanih publikacija u Tuzli sa potpisima štamparija Julius Meirtinger, Nikolaus Pissenberger, Jozef Schnürmacher, Risto Sekulić, Jovo Petrović… Velika Gimnazija, itd. Oni čuvaju i tragove o prvim darodavcima biblioteke: uglednim tuzlanskim porodicama i kulturno-prosvjetnim društvima. O tome svjedoče brojni pečati, autografi i zapisi vlasnika. Uz rijetka i raritetna izdanja, kolekciju lokalnih monografija posvećenih gradu Tuzli i zavičaju, te kompletnu produkciju tuzlanske akademske zajednice, smješten je i fond periodičnih publikacija koji je po svojoj strukturi i sadržaju veoma značajan i važan za proučavanje kulturne, privredne ali i političke prošlosti Tuzle, zavičaja.
Zbirka baštini i vrijednu kolekciju nekonvencionalne, odnosno efemerne građe, koja osim što predstavlja vrijedan historijski izvor za proučavanje kulturne povijesti , pružajući mogućnost višedecenijskog retrospektivnog uvida u značajnija dešavanja iz kulture, također predstavlja i važnu kulturološku odrednicu o očuvanju vlastitog identiteta.