Pod pokroviteljstvom Ministarstva za kulturu sport i mlade Tuzlanskog kantona, u okviru obilježavanja „Dana evropskog naslijeđa 2025. godine” u čijem je fokusu ove godine obilježavanje “100 godina od rođenja književnika Derviša Sušića”, u našoj Biblioteci održan je okrugli sto na temu: „Derviš Sušić – ideologija – povijest – pojedinac“ koji su organizirali Odsjek za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i naša Biblioteka. Na okruglom stolu učestvovali su: Alma Denić-Grabić, vanredna profesorica, Mevlida Đuvić, vanredna profesorica i Mirela Berbić-Imširović, vanredna profesorica sa Odsjeka za bosanski jezik i književnost, zatim Aldina Kukuruz, profesorica bosanskog jezika i književnosti te Mustafa Sušić. Na samom početku prisutne je pozdravila direktorica naše Biblioteke Sanja Dukić, koja je istakla da je namjera da ovaj susret bude mjesto naučne, akademske i stručne rasprave, ali i prostor otvorenog dijaloga između različitih teorijskih pristupa i interpretacija.
Prof. Berbić-Imširović o okruglom stolu:
„Svoj književni i romansijerski put Sušić je otpočeo sa tzv. soc-realizmom, memoarskom prozom u kojoj se prvenstveno reprezentira komunistička ideologija i putevi narodno-oslobodilačke borbe, a junak takvog svijeta bespogovorno živi postulate propagirane ideologije. Međutim, nakon Krležinog govora na Kongresu jugoslovenskih pisaca u Ljubljani u bosanskohercegovačkom, ali i šire u romanu južnoslavenske interliterarne zajednice dogodit će se višestruk zaokret: ka egzistencijalizmu (kojem će se, naprimjer okrenuti Meša Selimović u „Dervišu i smrti“), te novohistorijskoj prozi ili novohistorijskom kulturološkom romanu. U tom smislu Derviš Sušić uglavnom neće ispisivati onu pounutrenju egzistencijalnu dramu kao Selimovićev Nurudin, ali će dominantnom tehnikom unutarnje fokalizacije ogoliti iskustvo ideologije kroz poraženog pojedinca, žrtvovanog i marginaliziranog: naprimjer Abid Morlak, ili Trailo Dinjičić, Milutin Bačić, Rahima, ili Agan Babunić, Fati-kaduna ili Vehab Koluhija, i mnogi drugi). Taj će se pojedinac kretati Sušićevim romanesknim svijetom između humora, ironije (kao njegov Danilo Lisičić) naposljetku duboke tragedije, mjereći vlastitim „promašenim“ životima ne samo društvo i kauzalitete revolucije, te NOB-a, već mnogo složenije: povijest kao potpunu kataklizmu i rasulo vrijednosti. Naposljetku, povijest u „sušićevskoj“ redefiniciji demistificirat će se: nije ni herojska niti uzorita, već omeđena ratovima uvijek gubitnička i rušilačka. Upravo na ovu dimenziju Sušićevog teksta ukazivali su i učesnici okruglog stola. Tako je Alma Denić-Grabić između ostalog aktualizirala složena čitanja Sušićevih romana u kontekstu povijesti kao metanaracije („Uhode“. „Nevakat“, „Hodža Strah“). Unutar Sušićevih pripovijesti, kako je pokazivala Denić-Grabić, uvođenjem perspektive marginalnih sudionika povijesnih zbivanja, onih koji se nalaze između različitih odnosa moći, glasovi koji svjedoče o prošlosti suprotstavljaju se i kolektivnoj normi i Velikoj povijesnoj priči. Aldina Kukuruz u inspirativnom referatu pokreće pitanje rodnog čitanje „Uhoda“, otvarajući prostor za dalja tumačenja Sušićevih tekstova u datom kodu, preispitujući opresivne narative patrimonijalne sredine, kao i transgeneracijsku traumu i prenos nasilnih obrazaca. Mevlida Đuvić iznosi vrlo zanimljivo čitanje Sušićevih tekstova, smještajući junake između dva principa, tragičnog i komičnog, istovremeno ukazujući na vitatlitet individue u borbi za vlastiti prostor egzistencije. Mustafa Sušić analizira dramsko stvaralaštvo, dok se moje izlaganje okupljalo oko slikovitih likova („Uhode“, ili „Nevakat“), ispitujući mogućnost života/življivosti na granici (po cijenu čega se zapravo „granica živi“ ?!), te (ne)pripadnosti i traumatičnog iskustva žrtve (u) povijesti.
Okrugli sto je tako bio plodotvorna i inspirativna platforma za dalja, nova čitanja i tumačenja kompleksnog Sušićevog teksta i mi se iskreno nadamo da će se ova baza tokom budućnosti nadograditi i usložniti nekim novim naučnim analizama, ali i općenito kroz dalju čitateljsku recepciju Sušićevih djela. Sretni smo što je Odsjek za bosanski jezik i književnost učestvovao u jednom ovako značajnom događaju i iskreno se radujemo daljim projektima.“
