Služba za Zavičajnu zbirku i bibliografiju sa izdavačkom djelatnošću

Digitalna kolekcija

Zavičajna zbirka je sistematski prikupljena, obrađena i kao zasebna vrijednost organizirana kolekcija unutar Biblioteke koja predstavlja građu za historiju razvoja materijalne i duhovne kulture Tuzle i njene okoline. Zavičajni fond, po svojoj formi i sadržaju veoma raznovrstan, osvjetljava povijest zavičaja, njegovu društvenu strukturu, umjetničko stvaralaštvo, životni put i kreativne dosege značajnih pojedinaca, te druge specifičnosti kulturno-historijskog naslijeđa.

Formiranje Zavičajne zbirke, kao dijela nacionalnog bibliotečkog fonda, regulirano je Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti i definirano kao jedan od osnovnih zadataka Biblioteke: “Radi obrazovanja zavičajne zbirke, Javna biblioteka dužna je da prikupi i čuva po jedan primjerak štampanog materijala koji je objavljen na području na kojem biblioteka djeluje. Javna biblioteka je dužna da prikupi i čuva u zavičajnoj zbirci i štampani materijal koji je objavljen van područja, na kojem biblioteka djeluje ako se odnosi na to područje, kao i djela autora koji su porijeklom sa tog područja. Javna biblioteka ne može otuđiti obavezni primjerak, kao ni primjerak iz zavičajne zbirke” (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, 7/2000, broj 6, član 25.)

Zavičajna zbirka u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci “Derviš Sušić” Tuzla svoje fondove oblikuje od 1974.godine. S obzirom na značaj i vrijednost publikacija koje ulazi u sastav zavičajnih fondova, Zavičajna zbirka danas autentično prezentira život Tuzle i njene okoline.

Građa

Osnova za oblikovanje ove kolekcije je segment fonda Biblioteke nabavljen putem obaveznog primjerka Bosne i Hercegovine. Popunjavanje zbirke vrši se prikupljenjem građe, kao i informacija o građi, u kontaktima sa lokalnim izdavačima i štamparima, te kroz saradnju sa institucijama i pojedincima čije se djelovanje dodiruje sa poljem aktivnosti Zavičajne zbirke.

Dosadašnja praksa u radu Zavičajne zbirke Biblioteke je da se prikupljanje građe vrši po najšire shvaćenim kriterijima o formiranju zavičajnih fondova, a oni su sljedeći:

  • Građa koja je objavljena na teritoriji zavičaja;
  • Građa štampana na teritoriji zavičaja (do 1945.);
  • Građa čiji su autori zavičajni stvaraoci (rođeni, živjeli, žive);
  • Građa koja je po sadržaju zavičajnog karaktera.

U sastav fonda Zavičajne zbirke ulaze slijedeće vrste bibliotečke građe:

  • Monografske publikacije;
  • Serijske publikacije (časopisi, novine, bilteni, godišnjaci i periodični izvještaji institucija);
  • Polupublikacije (disertacije, magistarski radovi, materijali sa savjetovanja, simpozija, kongresa, statuti, samoupravni sporazumi, katalozi);
  • Neknjižna i audiovizuelna građa (karte, reprodukcije, fotografije, plakati, zvučni snimci)

Korištenje

Zavičajna zbirka je posebno izdvojena cjelina unutar Biblioteke, i njena sadržina je predstavljena putem kataloga, koji predstavljaju osnovno sredstvo informacije o sadržaju zavičajnog fonda. Najznačajniji dio fonda obuhvaćen je digitaliziranim katalogom COBISS. Pored online kataloga, za pretraživanja zavičajnih fondova, dostupni su i lisni katalozi: autorsko-imenski katalog monografskih publikacija i abecedni katalog naslova zavičajne periodike.

Korisnicima su na raspolaganju i zavičajne bibliografije te ostala informativna pomagala, prikupljena ili sačuvana u okviru rada Zbirke.

Pozornost na Zavičajnu zbirku, najčešće kod naučnih radnika i istraživača, te učenika i studenata, ostvaruje se stalnim poticanjem korištenja građe. Stoga se permanentno provode programi popularizacije Zbirke i usmjeravanja pažnje javnosti njenim sadržajima. Pored saradnje sa lokalnim medijima te srodnim ustanovama, Zbirka svoj doprinos boljem upoznavanju i vrednovanju zavičajne građe provodi i kroz programske aktivnosti izdavačke djelatnosti.

Izdavačka djelatnost u biblioteci odvija se u okviru zadatih smjernica s ciljem upoznavanja i vrednovanja zavičajne kulturne baštine. Jasno definirana programska orijentacija izdavačke djelatnosti Biblioteke, u proteklih nekoliko godina, organizaciono je vezana za njenu Zavičajnu zbirku, te se temelji na principu zavičajnosti. Osim što je usmjerena ka publikacijama koje obrađuju teme iz bibliotečke struke, kao i sadržajima najznačajnijih publikacija iz fonda, prije svega zavičajnog, na čiju vrijednost je nužno ukazivati, zavičajna zbirka Biblioteke svoju izdavačku funkciju jasno prepoznaje i, usmjeravanjem pažnje na klasične autore iz zavičajnog kruga, objavljivanjem njihovih rukopisa ili manje poznatih djela. U okviru navedenog izdavačkog koncepta pojavio se i čitav niz različitih publikacija.

Zavičajni fond može se koristiti u čitaoničkom prostoru Zavičajne zbirke, svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Rukovodilac: Sabina Babajić,
dipl. komparativista i dipl. bibliotekar, viši bibliotekar

e-mail: [email protected]

telefon: +387 35 272-626, lokal 114

Preskoči na sadržaj