Kontakt centar: +387 (35) 272-626 - Email: nubtz@bih.net.ba

  • Slide 1

    Biblioteka nosi ime književnika i bivšeg direktora Derviša Sušića.

  • Slide 2

    Biblioteka je član Saveza balkanskih biblioteka BLU.

  • Slide 3

    Biblioteka nosi ime književnika i bivšeg direktora Derviša Sušića.

  • Slide 4

    Članovi biblioteke mogu korisiti internet.

  • Slide 5

    Kod nas možete pretraživati EBSCO bazu podataka.

  • Slide 6

    Američki kutak raspolaže sa 160 m2 savremeno uređenog prostora i ručno izrađenim policama sa 3.000. knjiga, kao i časopisima, multimedijalnim enciklopedijama...

  • Slide 7

    U Biblioteci postoje Američki kutak, Austrijska, Iranska i Turska Biblioteka sa stotinama knjiga, časopisa, enciklopedia, DVD i CD...

Informacioni centar

Glavni punkt Službe za rad sa korisnicima je Informacioni centar Biblioteke, a opremeljen je računarima za korisnike i zaposlenike Biblioteke.

Više

Posudba

Centralno posudbeno odjeljenje, odjeljenje za djecu sa čitaonicom, odjeljenje knjige na stranim jezicima (strane zbirke).

Više

Baze podataka

U Biblioteci možete pretraživati EBSCOhost® * baze podataka (referensne bibliografske i ful-tekst baze podataka iz raznih naučnih oblasti).

Više

Derviš Sušić

.

18485388 467416520272378 5402063353537627738 nU Američkom kutku Biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla, sinoć je predstavljen novi roman književnika Ramiza Salihovića, „Đeneral na bijelom konju“. Ovo djelo predstavlja dramu odrastanja i traganja za vlastitim identitetom jednog od predstavnika tzv. "nevidljive djece" silovanih majki-žena, marginaliziranih i prepuštenih samih sebi. U temelju ovog romana ugrađen je antiratni stav, suprotstavljanje mržnji, nasilju i diskriminaciji. Sadržajno i tematski oslanja se na autorove knjige: "Priče sa broda Titanik" i "Očev testament".

O knjizi su govorili glavni urednik i vlasnik Izdavačke kuće "Bosanska riječ", Šimo Ešić, recenzent i prof. Đuro Škondrić, mr. Alija Mrkonjić i sam autor Ramiz Salihović.
Ramiz Salihović živi i stvara u Tuzli, a član je Društva pisaca Tuzlanskog kantona i Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Prema riječima jednog od promotora, profesora Đure Škondrića , ovaj roman je najvjerovatnije prvo literarno djelo u bosanskohercegovačkoj književnosti koje za temu ima silovanje žena – Bošnjakinja u ratu (1992/1995.) od strane agresorskih četničkih hordi. Procjenjuje se da su od 20 do 50 hiljada žena bile žrtve nasilja (silovanja) tokom rata u BiH, no pravi broj nikad neće biti poznat jer mnoge žrtve šute, ne žele povrijeđivati stare rane. Mnoge žrtve silovanja otišle su iz BiH, širom svijeta, tamo gdje ih niko ne prepoznaje.

- Zatajile su i nadležne institucije kojima je zadatak dokumentiranje i istraživanje silovanja tokom ratnih godina u BiH. Poseban problem su djeca koja su došla na ovaj svijet poslije seksualnog nasilja. Gdje su ta djeca, da li im je omogućeno da normalno odrastaju, da se školuju, zaposle...Zato ovaj roman ima i snažnu društvenu poruku i pouku, ističe Škondrić.

Prema riječima glavnog urednika knjige, Šime Ešića, autor je vrsni pripovijedač i pisac „starinskog kova“ koji ne teži novotarijama u izrazu, nego strpljivo gradi priču onako kako je život izrežirao.

Autor u svom kazivanju napominje da nas rat i dalje ubija, nakon što je oružje stalo, iako mislimo da smo preživjeli. Zato je književnost u našoj zemlji svjedočenje o stradanju, o čemu svjedoči i ovaj roman.

- Roman ima antiratni stav, suprotstavljanje mržnji, nasilju i diskriminaciji. Ima višeslojnu romanesknu strukturu: kao roman odrastanja i traganja za vlastitim identitetom dječaka koji je plod silovanja djevojke, mlade slikarke Fate, koju su silovali četnici na Doboru. Čitav roman unutrašnja je drama mladića Bekira Begovića koji odrasta među vršnjacima opterećen uvredljivom stigmom „četničko kopile“ i traga za istinom o sebi i svojim bilološkim roditeljima.
Ramiz Salihović, pjesnik i pripovjedač, autor pet knjiga poezije, knjige pripovijedaka i dva romana. Kratke priče, pjesme, prikaze i eseje objavljivao je u mnogim književnim časopisima.

Dobitnik je više nagrada na konkursima za priču Oslobođenje, Prosvjetnog lista, Zadrugara i Književnih susreta Zija Dizdarević u Fojnici. Njegov rukopis novela Priče sa broda Titanik ušao je u najuži izbor pet najboljih rukopisa na konkursu Gradačačkih književnih susreta 2005. godine. Njegova knjiga priča Priče sa broda Titanik nominovana je za nagradu Društva pisaca Tuzlanskog kantona za 2008. godinu. Priče su mu uvrštene u antologije i izbor nagrađenih priča Prosvjetnog lista, Književnih susreta Zija Dizdarević u Fojnici, u antologiju stvaralaštva o Danilu Kišu -Kiš uobličenja i antologiju Priče o Danilu Kišu.

Od početka svog književnog rada razvija i njeguje prepoznatljiv put ka postmodernističkom diskursu, kako samim promišljanjem smisla i vrijednosti književnog teksta tako i njegovim stvaranjem. To se posebno potvrđuje u njegovoj knjizi priča Priče sa broda Titanik (2008) i romanu Očev testament (2013), a nastavlja se u romanu Đeneral na bijelom konju (2017).

spajalica 300x135

Javne nabavke

 

 

Neke od naših usluga

Moguće je fotokopirati samo građu iz našeg fonda...
U našim prostorijama od 1997. godine radi Biblioteka za slijepa i slabovidna lica.
Zavičajni fond je veoma raznovrstan, osvjetljava historiju zavičaja...

Brojač posjeta

Danas 33

Jučer 185

Ove sedmice 33

Ovog mjeseca 3735

Ukupno 643551

O nama

slika za footer

Od osnivanja, 1946. godine, Narodna biblioteka Tuzla uspješno obavlja zadatke nosioca razvoja bibliotečke djelatnosti na tuzlanskom području, djelujući u funkciji općeg obrazovanja, informiranja i zadovoljavanja kulturnih potreba stanovništva.

Kontakt informacije

Ul. Mihajla i Živka Crnogorčevića 7,
75 000 Tuzla,
Bosna i Hercegovina

Centrala: +387 (35) 272-626

Direktor: +387 (35) 266-343

Tehnički sekretar: +387 (35) 252-644

Fax: +387 (35) 273-190

Radno vrijeme: Pon. - Pet.: 08 - 18;
Prva subota u mjesecu: 09 - 15, ostale neradne;
Nedjelja: Zatvoreno.