Kontakt centar: +387 (35) 272-626 - Email: nubtz@bih.net.ba

  • Slide 1

    Biblioteka nosi ime književnika i bivšeg direktora Derviša Sušića.

  • Slide 2

    Biblioteka je član Saveza balkanskih biblioteka BLU.

  • Slide 3

    Biblioteka nosi ime književnika i bivšeg direktora Derviša Sušića.

  • Slide 4

    Članovi biblioteke mogu korisiti internet.

  • Slide 5

    Kod nas možete pretraživati EBSCO bazu podataka.

  • Slide 6

    Američki kutak raspolaže sa 160 m2 savremeno uređenog prostora i ručno izrađenim policama sa 3.000. knjiga, kao i časopisima, multimedijalnim enciklopedijama...

  • Slide 7

    U Biblioteci postoje Američki kutak, Austrijska, Iranska i Turska Biblioteka sa stotinama knjiga, časopisa, enciklopedia, DVD i CD...

Informacioni centar

Glavni punkt Službe za rad sa korisnicima je Informacioni centar Biblioteke, a opremeljen je računarima za korisnike i zaposlenike Biblioteke.

Više

Posudba

Centralno posudbeno odjeljenje, odjeljenje za djecu sa čitaonicom, odjeljenje knjige na stranim jezicima (strane zbirke).

Više

Baze podataka

U Biblioteci možete pretraživati EBSCOhost® * baze podataka (referensne bibliografske i ful-tekst baze podataka iz raznih naučnih oblasti).

Više

Derviš Sušić

.

15085534 373586796322018 2802449740288052198 nU petak, 18.novembra 2016.godine u JU Narodna i univerzitetska biblioteka "Derviš Sušić" u Tuzli održana je tribina u povodu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine 25.novembra i Dana Sandžaka 20.novembra. Predavači su bili: prof. germanistike Dr. Bisera Suljić-Boškailo koja je govorila o gotskom porijeklu Bošnjaka, književnik i novinar Fahrudin Sinanović koji je govorio o povijesti Bosne sa aspekta jezika i teolog dr. Mersada Nuruddina Agović koja je tuzlanskoj publici pobliže objasnila obilježavanje Dana Sandžaka.

"Malo je radova na našem jeziku koji osvjetljavaju historiju predslavenskog vremena na prostoru današnje Bosne – kazala je prof. Boškailo - O tom periodu mi možemo istinu saznati jedino kopajući po sačuvanim djelima drugih naroda i jezika koji su nas okruživali i s kojim smo bili povezani. I osim literature na latinskom i grčkom, mi danas o tom vremenu najviše podataka možemo naći u knjigama koje su ili prevedene ili napisane na njemačkom jeziku." Profesorica je tokom svog izlaganja navela da je kao germanista, krenula tragom literature pisane na njemačkom jeziku i da je kao rezultat tog istraživačkog rada nastala knjiga "Goti u Bosni" u kojoj su istaknute činjenice koliko su "Dobri Goti" (Vizigoti) preci "Dobrih Bošnjana", koliko su bosanski bogumili gotski arijani, te koliko je Vulfilina gotsko-biblijska azbuka iz IV stoljeća podudarna sa starim bosanskim pismom bosančicom, odnosno ilirsko-mesafijskim pismom. Također, profesorica je publiku podsjetila na vrijednost piramide u Visokom, gdje je se lično uvjerila da se u njoj nalaze tragovi pisma za koje se može kazati da je 'pramajka' naše bosančice.

Fahrudin Sinanović je posvećujući svoje predavanje bosanskom jeziku kazao: "Malo gdje se u svijetu može susresti takva, emotivna, krvna i pupčana veza između naroda, države i jezika, kao što je to slučaj sa Bošnjacima, Bosnom i bosanskim jezikom. Historija, kao učiteljica života, kazuje nam da su skoro uvijek nasrtaji na jedan od ovih elemenata značili opasnost i za ostala dva. Kao što se željela prisvojiti zemlja bosanska, isto tako se svojata bošnjački narod kao “hrvatsko cvijeće” i “braća Srbi koji su ostavili pradedovski veru” i bosanski jezik ostvaren u književnim djelima Muse Ćazima Ćatića, Ahmeda Muradbegovića, Mehmedalije Maka Dizdara, Meše Selimovića, Nedžada Ibrišimovića…" Sinanović je tokom predavanja istakao da se jezik kojim govore Bošnjaci zove bosanski jezik, da su sve drugo njegovi nadimci. ,,Neki su mu te nadimke davali iz milošte –kazao je Sinanović - neki iz neznanja, neki iz nužde, političke, a neki da se narugaju ili, pak, da ga negiraju. Sa bosanskim jezikom može se usporediti Bošnjak koji se zove Ibrahim. Uz svoje ime, često se Ibrahimu, u zavisnosti kako ga ko doživljava, daju nadimci: Ibro, Ibrica, Briško, Baja, Brajče, Bajkan, Ibraga, Ibrahimaga, Ibrahimbeg, a, Boga mi, ima i onih za koje Ibrahim nije Ibrahim, već je Abraham, odnosno Avram.

"Profesorica Agović koja je ujedno bila i moderatorica, dala je doprinos tribini temom o Danu Sandžaka. Objasnila je ukratko povijesni tok opstanka Sandžaka od predosmanskog i osmanskog doba, preko austrougarskog i komunističkog u kojem je naglasila ulogu održavanja prvog zasijedanja ZAVNOS-a u Pljevljima 20.novembra 1943.godine, zatim, tadašnje autonomije Sandžaka i nakon toga cijepanja Sandžaka na dva dijela, gdje je jedan dio dat Srbiji, a drugi Crnoj Gori. ,,I gdje je moja domovina pitam ja Vas – obratila se Agović publici emotivnim tonom – ako se moja matična zemlja Bosna i Hercegovina bude odnosila prema meni maćehinski, a tamo me čekaju režimske čizme dvije druge države? Koji bi onda nehumani subjekt trebao zabraniti da obilježim i Dan svog Sandžaka, ako sam regionalno razapeta ili sam politički ni na nebu ni na zemlji, i da, kako su neki davno isplanirali, nemam niti svoje brižljive majke domovine, niti svoje vlastite armije, niti ikakvog svog mehanizma zaštite, ako još i Bosna bude hladna prema meni? Ko će mi onda zabraniti da se savijem oko svojih kulturnih i drugih organizacija, kao što je ova koju vodim u Bosni, BKZ – Bošnjačka kulturna zajednica, te da se savijem oko svoje prkosne zastave i časnog grba na njoj, ako je to sve što trenutno imam?"

Učešće na tribini uzele su i mlade sugrađanke koje su izrecitovale stihove posvećene Bosni, autora Nedžada Ibrišimovića i Muse Ćazima Ćatića. Druženje je nastavljeno u prijatnoj prijateljskoj atmosferi, na kojoj je upriličena i mala zakuska za sve prisutne.

Bošnjačka kulturna zajednica

spajalica 300x135

Javne nabavke

 

 

Neke od naših usluga

U okviru Biblioteke formirano je Odjeljenje knjige na stranim jezicima...
Moguće je fotokopirati samo građu iz našeg fonda...
Informacioni centar je otvoren 28.12.2006 g. na svečanoj proslavi 60 g....

Brojač posjeta

Danas 27

Jučer 92

Ove sedmice 518

Ovog mjeseca 1993

Ukupno 635253

O nama

slika za footer

Od osnivanja, 1946. godine, Narodna biblioteka Tuzla uspješno obavlja zadatke nosioca razvoja bibliotečke djelatnosti na tuzlanskom području, djelujući u funkciji općeg obrazovanja, informiranja i zadovoljavanja kulturnih potreba stanovništva.

Kontakt informacije

Ul. Mihajla i Živka Crnogorčevića 7,
75 000 Tuzla,
Bosna i Hercegovina

Centrala: +387 (35) 272-626

Direktor: +387 (35) 266-343

Tehnički sekretar: +387 (35) 252-644

Fax: +387 (35) 273-190

Radno vrijeme: Pon. - Pet.: 08 - 18;
Prva subota u mjesecu: 09 - 15, ostale neradne;
Nedjelja: Zatvoreno.